Izvor: Canva
Piše: Dorotea Belačić, mag. paed.
Primjećujemo da je dijete razdražljivo, nemirno ili stalno umorno? Teško se koncentrira na zadatke ili se često žali da mu je dosadno? Prije nego zaključimo da je problem možda složeniji nego što jest, krenimo od jednostavnijeg i postavimo si pitanje: “Koliko se moje dijete kreće?”
Tjelesna aktivnost i mentalno zdravlje djece neraskidivo su povezani. No u svijetu u kojem djeca sve više vremena provode pred ekranima, ova veza često ostaje u sjeni.
Što se točno događa u djetetovom mozgu kada se kreće? I zašto bi pokret trebao biti prioritet, a ne opcija?
Zašto je tjelesna aktivnost ključna za mentalno zdravlje?
Mentalno zdravlje djece nije samo odsutnost problema. To je prisutnost otpornosti, emocionalne stabilnosti i sposobnosti nošenja sa stresom. Upravo tu tjelesna aktivnost dolazi do izražaja.
Istraživanja jasno pokazuju da redovita tjelesna aktivnost ima pozitivan učinak na simptome anksioznosti i depresije kod djece. Također, djeca koja se redovito kreću imaju bolje ocjene, bolje socijalne vještine i jaču sposobnost samoregulacije.
Zašto? Jer pokret ne gradi samo naše mišiće. Pokret razvija i naš mozak!
Što se događa u mozgu kada se dijete kreće?
Kada se dijete kreće, mozak proizvodi više neurotransmitera serotonina, dopamina i noradrenalina. To su kemijski glasnici koji nam reguliraju raspoloženje, motivaciju i koncentraciju. Sve te supstance prirodno rastu kada se dijete penje, trči, skače i igra. Bez intervencija. Samo pokret!
Tjelesna aktivnost potiče i stvaranje novih neuronskih veza u hipokampusu – dijelu mozga zaduženom za učenje i pamćenje. Prema istraživanjima, djeca koja se redovito kreću bolje se sjećaju gradiva i lakše uče nove stvari, što se reflektira i u boljim akademskim rezultatima.
Kako nedostatak pokreta utječe na dijete?
Kada djeca provode previše vremena u sjedećem položaju, mozak dobiva manje kisika, manje stimulacije i manje prilika za razvoj. Učinak toga se može primijetiti i u njihovom ponašanju – postaju rastresena, teže se koncentriraju, brže eksplodiraju emocijama.
Studija Svjetske zdravstvene organizacije pokazala je da čak 80% djece školske dobi ne ispunjava minimalne preporuke za dnevnu tjelesnu aktivnost. To znači da većina djece ne dobiva dovoljno poticaja za zdrav razvoj mozga.
Moguće posljedice su anksioznosti, depresivni simptomi te problemi s koncentracijom kod sve mlađe djece.
Ovo nije razlog za paniku! Dobra vijest je da to možemo spriječiti i to malim promjenama u svakodnevici!
Izvor: Canva
4 načina kako tjelesna aktivnost gradi mentalno zdravlje
- Pokret regulira emocije
Kada je dijete ljuto, nervozno ili frustrirano, sva ta energija mu se gomila u tijelu. Zamislimo tu energiju kao balon koji kroz dan postaje sve veći i veći. Bez tjelesnih aktivnosti i kretanja dijete nema kako prirodno ispuhati svoj “balon energije”. I tada se svojim ponašanjem često usmjere na dvije nepoželjne opcije:
- dijete izbacuje svu nakupljenu energiju brunim emocionalnim ispadom
- dijete zdržava svu nakupljenu energiju i povlači se potpuno u sebe
Niti jedan od ovih opcija ne pomaže djetetovom mentalnom zdravlju i ne uči ga kako regulirati svoje emocije.
Upravo zato tjelesna aktivnost djeluje kao sigurnosni ventil. Aktivnosti poput trčanja i skakanja omogućuju djetetu da tu nagomilanu energiju izbaci van na siguran način.
- Pokret gradi samopouzdanje
Svaki put kada dijete savlada novu vještinu npr. nauči voziti bicikl ili ubaci loptu u koš – mozak bilježi to kao uspjeh. Ti mali uspjesi grade osjećaj kompetentnosti koji je temelj samopouzdanja. Uz to sport može biti sigurno okruženje u kojem će dijete učiti griješiti, ali i ustati nakon te pogreške i nastaviti dalje. Što će dodatno osnažiti njegovo samopouzadnje i onaj unutarnji glasić koji mu kaže “Ja to mogu!!!”
- Pokret poboljšava san
Kvalitetan san nije opcija za zdrav razvoj. To je nužnost! A tjelesna aktivnost direktno utječe na kvalitetu sna. Djeca koja se redovito kreću brže zaspu, spavaju dublje i rijeđe se bude noću. Manje su razdražljiva ujutro i imaju više energije tijekom dana.
Ako nam dijete ima problema sa spavanjem, prije uvođenja velikih promjena u večernjoj rutini, prvo se trebamo zapitati: koliko se dijete kretalo tijekom dana?
- Pokret jača socijalne veze
Većina tjelesnih aktivnosti uključuje interakciju s drugima. Igra na igralištu, ekipni sportovi, trčanje s prijateljem. Sve to stvara priliku za povezivanje, a socijalne veze štite mentalno zdravlje. Djeca koja imaju prijatelje manje su usamljena, manje anksiozna i bolje se nose s izazovima.
Jednostavni načini da potaknemo pokret kod kuće
Ne trebamo skupu opremu ni strukturirane treninge, trebamo samo malo kreativnosti i namjeru!
- Ujutro: Dan možemo započeti s 5 minuta skakanja, pljeskanja ili plesanja. To budi mozak i priprema dijete za dan.
- Tijekom dana: Umjesto da dijete sjedi dok čeka ručak ili dok kuhamo, možemo ga pustiti da se penje po kauču, pravi poligon od jastuka ili skače preko crta na podu.
- Poslije škole: Ne moramo dijete odmah pitati što je bilo u školi. Možemo izaći van, prošetati ili voziti bicikl. Razgovor dolazi lakše kada se tijelo kreće.
- Navečer: Stvorimo obiteljsku rutinu – npr. lagana šetnja predvečer ili 10 minuta rastezanja prije spavanja.
Ne postoji “pravi” oblik pokreta. Ples, plivanje, penjanje, vožnja bicikla, šetnja psa, skrivača – sve je to pokret koji pozitivno utječe na razvoj mozga. Dopustimo djetetu da istraži. Mi možemo ponuditi opcije, osluškivati reakcije i podržati ga u aktivnostima koje pobuđuju interes.
Ako želimo djecu koja su emocionalno stabilna, otporna i spremna za izazove, moramo im omogućiti da se kreću. Ne s vremena na vrijeme. Ne kao nagradu. Nego kao svakodnevnu rutinu. Jer pokret ne gradi samo snažna tijela, pokret gradi snažan karakter!
Ako tražite pomoćnika u odgoju koji će probuditi malog istraživača u vašem djetetu i pritom jačati njegove socioemocionalne vještine – ne tražite dalje! Prijavite se već danas na Virtuoz Akademiju! 
