Preuzeto sa: Bioderma

 

Piše: Ivana Vid Vargić, mag.psych.

Kada govorimo o djetetovom, ili općenito, čovjekovom razvoju, važno je uzeti u obzir da je on višestruko povezan sustav i kao takvim ga promatramo. Nemoguće je odijeliti tijelo od psihe i obratno. Samim time, kada spominjemo psihomotorni razvoj djeteta, sam naziv nam predlaže da se ovdje radi o zajedničkom i međusobno ovisnom procesu – psihičkom (kognitivnom, emocionalnom, govorno – jezičnom) i motoričkom razvoju. 

PSIHOMOTORNI RAZVOJ DJETETA OD ROĐENJA DO 1. GODINE

Ovaj period možemo zvati ključnim za psihomotorni razvoj djeteta. Doba je to ubrzanog tjelesnog rasta, ali i usvajanja informacija o svijetu koje ga okružuje. Neke promjene možete vidjeti čak na svakodnevnoj razini (da, bebe doslovno narastu ”preko noći”!). Psihomotorni razvoj djeteta odnosi se na djetetovu sposobnost korištenja vlastitog tijela kako bi se kretalo, igralo, učilo. Ovaj razvoj započinje od samog rođenja i nastavlja se tijekom cijelog djetinjstva. 

 

MOTORIČKI RAZVOJ DJETETA

• 0 – 3 mjeseca

Prvih mjesec dana novorođenče se većinom kreće refleksno, a većina refleksa nestaje u dobi od 4. do 5. mjeseca, kada ih zamjenjuju voljni pokreti. Refleks sisanja se izaziva doticanjem bilo kojeg dijela usana, a refleks hvatanja dodirivanjem dlana ili stopala. 

U drugom mjesecu diže se glavica od podloge kad je dijete na trbuhu, a u trećem kreće koordinacija oko-ruka-usta. Dijete percipira željeni predmet, pokušava posegnuti za željenom igračkom i potom ju stavlja u usta, odnosno oralno istražuje. 

• 4 – 6 mjeseca

Hvat igračke sada prelazi polovicu tijela, tzv. ”središnju liniju”. Dijete se sve više oslanja na laktove, a potom i dlanove. Samostalno poseže za igračkom te se okreće na bok, a zatim s leđa na trbuh i obratno. Razvija se i koordinacija oko-ruka-noga-usta, što znači da dijete sada rukama dohvaća i stopala, a potom oralno istražuje. 

• 7 – 9 mjeseci 

Samostalno posjedanje sada je sve uspješnije, a razvija se i puzanje. Objema rukama dijete može dohvatiti predmet i kratko ga držati u rukama, mehanički lupkati, a potom ispustiti.  

• 10 – 12 mjeseci 

Pincetni hvat je uspostavljen – primanje predmeta palcem i oponirajućim kažiprstom. U mogućnosti je primiti olovku i napraviti nekoliko šara po papiru. Sada može i namjerno odbacivati predmete. Pomalo kreće faza prohodavanja, a oko 12. mjeseca nastupa i hodanje. 

 

PSIHIČKI RAZVOJ DJETETA 

Psihički razvoj djeteta možemo podijeliti u tri kategorije: kognitivni, socio – emocionalni i govorno – jezični. 

 

Kognitivni razvoj 

U prvoj godini života mozak se ubrzano razvija i stvara se mnoštvo veza (sinapsi) među milijardama neurona (živčanim/moždanim stanicama) koje omogućavaju spoznavanje svijeta. Važno je stoga okružiti dijete raznim podražajima kako bi se potaknuo cjelokupni razvoj.

U prvoj godini života dijete se globalno nalazi u senzomotornom razdoblju. Kako samo ime govori, ovdje su ključna senzorna iskustva, uz motoričke sposobnosti. Pobliže objašnjeno, dijete koristi svoje motoričke sposobnosti – stavljanje predmeta u usta, diranje, lizanje, manipuliranje različitim teksturama, bojama, oblicima kako bi se razumjele uzročno – posljedične veze, svojstva i svrha stvari oko sebe. 

Kada općenito promatramo psihomotorni razvoj djeteta u prvoj godini, isti se odvija kroz istraživačku, funkcionalnu igru. Njoj je svrha da dijete upravlja dijelovima svog tijela ili predmetima kako bi proizvelo neku promjenu u okolini ili se zabavilo. Primjerice, dijete uzme zvečku, njome trese i tako pokušava proizvesti zvuk ili uzme kockice pa ih stavi u usta i potom baci na pod. 

izvor: Canva

 

Socio – emocionalni razvoj

Do kraja 2. mjeseca javlja se socijalni smiješak. Njega sada možemo razlikovati od refleksnog smješka kojeg smo do nedavno mogli vidjeti; novorođenče bi se smiješilo kad je budno ili u snu, odnosno nema jasne poveznice između podražaja i odgovora. Međutim, socijalni smiješak je ciljan i upućen osobi koju gleda, odnosno reakcija je na ugodan poticaj. To nam je vrlo važan pokazatelj socijalnog i emocionalnog razvoja. 

U narednim mjesecima (4 – 8) dijete počinje sve više reagirati na glas roditelja ili bliskih osoba, okreće se prema njima kada ih čuje. Osim toga, dijete se kreće odazivati na svoje ime. Reakcija na zvukove i osobe postaje sve uspješnija. Oko 8. mjeseca dijete sada sve bolje razlikuje poznate od nepoznatih osoba, pri čemu može iskazivati znakove straha ili povlačenja pred nepoznatima. Oko10. mjeseca dijete  oponaša i koristi jednostavne motoričke radnje, geste. Počinje pljeskati, mahati, dati ”5”. Sada postaje sve uspješnije u komunikaciji. 

 

Govorni razvoj 

Govorni se razvoj dijeli u predjezično i jezično razdoblje, a prijelaz se događa oko 8. mjeseca. Ispočetka novorođenče najčešće svoje potrebe iskazuje plačem, a potom oko 2. mjeseca doseže fazu gukanja – spontanu produkciju jednostavnih vokalnih zvukova, ispuštanje zvukova koji nalikuju glasovima. Od 6. mjeseca kreće razdoblje slogovanja (ma – ma, ta – ta, ba – ba). U početku oni nemaju neko određeno značenje,  Oponaša razne zvukove iz okoline, ”doziva” blisku osobu istim slogovima. 

 

ZAKLJUČAK

Sveukupno promatrajući psihomotorni razvoj djeteta, u istom se isprepliću motorni, govorni, kognitivni i emocionalni razvoj. Teško je odijeliti jedan segment razvoja, a da se u obzir ne uzimaju i ostali spomenuti. Potičući primjerice ”samo” dodavanje igračkom, dijete usavršava motoriku, ali i senzorni razvoj, koordinaciju oko – ruka, percepciju, komunikaciju s bliskom osobom.