Izvor: nypost.com
Piše: Tina Primorac, trenerica komunikacije
Prije nekoliko godina čula sam nešto što me duboko prodrmalo. Jedna je psihoterapeutkinja istaknula kako nakon svakih blagdana ima veliku gužvu jer se ljudi dolaze oporavljati od susreta sa svojim obiteljima.
Što se to događa među roditeljima i djecom? I kakvo bi obiteljsko ozračje trebalo biti da bi se u njemu svaki pojedinac osjećao dobro?
Ako je komunikacija temelj međuljudskih odnosa, postavlja se pitanje kako komunikacija s djecom treba izgledati da bi izgradili kvalitetne dugotrajne odnose i izbjegli ružne i tužne životne scenarije.
Komunikacija s djecom – male tajne velikih promjena
Odrastajući učimo mnogo toga. Skupljamo informacije, susrećemo se s važnim i nevažnim činjenicama i teorijama. No nitko nas sustavno ne uči umijeću dobre komunikacije pa tako ni tome kako komunicirati s djecom.
A djeca dolaze u naš život. Gledaju nas velikim, nevinim očima. Očekuju mnogo. U nas polažu nadu, misle da sve znamo, da imamo sve odgovore i sva rješenja. A ne znaju da smo zbunjeni kao i oni i da nismo gotov proizvod – i dalje trebamo učiti i rasti zajedno s njima.
Zato u odgoju vlastite djece koristim korake koji me uvijek vraćaju jednostavnosti življenja i pozitivno utječu na obiteljsku komunikaciju.
Prvi korak u izgradnji kvalitetnih odnosa – kreni od sebe
Njegujem svijest o tome što mi je samoj smetalo u komunikaciji s odraslima i nastojim ne ponavljati iste obrasce.
- Jesu li vas tjerali iz dnevnog boravka za vrijeme dnevnika?
- Jesu li vam upućivati „ti“ poruke?
- Jesu li komentirali vaš fizički izgled na nepriličan način?
- Jesu li odbacivali neke vaše osobine kao nepoželjne?
- Jesu li vas plašili i zastrašivali?
- Jesu li izbjegavali davati odgovore na vaša pitanja?
- Jesu li vas emocionalno ucjenjivali?
- Jesu li pokazivali nezadovoljstvo ako ste bili znatiželjni?
- Jesu li vas vrijeđali?
- Jesu li vas tjerali da se ponašate onako kako ne želite?
- Jesu li željeli da ste drugačiji nego što jeste?
- Jeste li se često osjećali krivima?
- Jesu li vas odbijali nečemu podučiti?
- Jesu li vas uspoređivali s drugima?
- Na popis možete dodati sve ono što niste smatrali poželjnom i dobrom komunikacijom.
Pokušajte se sjetiti situacija koje vam nisu bile ugodne, razgovora u kojima ste se osjećali manjima od makovog zrna. Prisjetite se kako je bilo dok su vas tjerali da ljubite nepoznate osobe za čokoladu ili kako ste se osjećali kad bi vam najdraža tetka rekla da vas više neće voditi u grad ako je ne zagrlite.
Sve te situacije djeluju poprilično glupasto i bezazleno, ali upravo su one temelj na kojem gradimo svoj pogled na sebe, odnose i svijet koji nas okružuje. One određuju hoćemo li postati ljudi koji svima udovoljavaju, hoćemo li se tresti kao prut pred autoritetom, hoćemo li imati samopouzdanja i hoćemo li se osjećati dobro u vlastitoj koži.
Izvor: ucg.org
Drugi korak u izgradnji kvalitetnih odnosa – raskrinkaj sebe
Već godinama s posebnim zanimanjem promatram odnose odraslih ljudi i njihovih roditelja. Nažalost, rijetko uočim odnos kojim ostajem nadahnuta. Mnogo češće svjedočim komunikaciji koja ljude udaljuje i ranjava, ali ti me susreti ipak nečemu nauče.
Loši odnosi počinju u djetinjstvu. Oni se ne dogode kad djeca odrastu, već su samo nastavak onoga što je začeto davnih dana.
- Mnogo loše komunikacije s djecom proizlazi iz straha roditelja.
- Mnogo loše komunikacije s djecom proizlazi iz kompleksa i prikrivenih želja roditelja.
Kako komunicirati s djecom na ispravan način ako našu komunikaciju podsvjesno opterećuju i određuju krivi motivi?
Zato pomno promatram vlastite rečenice, stavove i ponašanja kako bih otkrila vuče li moju komunikaciju strah, kompleks ili kakva prikrivena želja.
Takva ponašanja možemo raskrinkavati i suzbijati kako bismo s djecom njegovali kvalitetne odnose temeljene na ljubavi i uzajamnom poštovanju.
Primjerice, mama u dućanu odabere haljinu za svoju djevojčicu. Oduševljena je baš tom haljinom, ali djevojčica dolazi do nje u ruci noseći haljinu koja se mami ne sviđa. Slijedi nekoliko mogućih scenarija.
- Prvi scenarij: mama se nasmiješi, vrati svoju haljinu na policu i djevojčici kaže da izgleda predivno u haljini koju je odabrala. Rezultat toga je da se djevojčica osjeća ponosno što je uspjela odabrati dobru haljinu, postaje sigurna da zna činiti prave izbore, zadovoljna je svojim izgledom, osjeća se dobro, a njezino samopouzdanje raste.
- Drugi scenarij: mama djevojčici pokazuje svoju haljinu u nadi da će djevojčica promijeniti mišljenje, ali ona odbija mamin izbor. Mama djevojčici govori da joj ta njezina haljina ne stoji najbolje. Djevojčica se svejedno ne želi predomisliti pa mama poseže za sve ružnijim načinima uvjeravanja što i mamu i djevojčicu čini nervoznima. Mama za svoju nervozu optužuje djevojčicu usput ju proglašavajući i nerazumnom. Tko će pobijediti u boju za haljinu postaje nevažno jer što god da se dalje dogodi, odnos je već narušen. Ni mama ni djevojčica više nisu sretne.
Scena iz dućana je česta pojava. Kad god nogom stupimo u neki trgovački centar svjedočit ćemo sličnim situacijama što me uvijek ponuka da se zapitam jesu li haljine ili torbe ili tenisice važnije od djeteta koje u tom trenu gubi svoje samopouzdanje.
Mnogo ne fer rečenica izgovorimo jer nam nije ugodno suočiti se s vlastitim istinama.Primjerice, preplašimo se jer je dijete skočilo i umjesto da ga zagrlimo i kažemo da smo se preplašili, izaberemo scenarij u kojem na dijete vrištimo pitajući ga je li normalno. Ako katkad nemamo novaca za ispuniti neku želju svome djetetu, biramo sakriti vlastitu tugu ili sram i umjesto toga dijete posramimo ružnim optužbama da previše traži.
Biti dobar komunikator = poznavati sebe
Mnoge od ovih situacija možemo prevenirati propitujući vlastite motive i ne miješajući dijete u naše nutarnje borbe i previranja.
Na dar smo dobili iznimna bića. Ne treba ih nemilice prepravljati i popravljati kako bi pristali u neki naš zamišljeni kalup. Treba ih njegovati lijepom riječi i učiti primjerom dok pomno bdijemo nad sobom i unapređujemo vlastite komunikacijske vještine.
U toj će vam avanturi od pomoći biti i članak o Svjesnom roditeljstvu koji toplo preporučam.
Ako želite kod svog školarca izgrađivati komunikacijske vještine i vrline poput kritičkog mišljenja, suradnje i timskog rada – imate sreće! Ostalo je još par slobodnih mjesta u Virtuoz akademiji za školski uzrast, stoga požurite i prijavite se već danas!
